973pregleda
Prosta računica je napravljena poređenjem inicijalne cijene i troškova eksploatacije električnog automobila i sličnog benzinskog, odnosno dizel modela
Električna priča je trenutno hit u Hrvatskoj, jer je država raspisala javni poziv za sufinansiranje nabavke ekoloških vozila u iznosu od 5 do 80 hiljada kuna (675 – 10.800 eura). Osim električnih automobila, olakšice su nuđene i za električne bicikle, hibridna vozila i druga ekološka prevozna sredstva. Kod nas nema ni pomena o tome da li će ikad biti išta od toga.
Iako je već nakon samo jednog dana poziv zatvoren zbog više od 1.000 prijava, Jutarnji list je ispitao da li se isplati kupovina električnog automobila, za koji je država izdvojila maksimalnih 10.800 eura subvencije. Naše komšije su došle do računice da se kupovina električnog automobila, sa subvencijama, isplati ako se njime godišnje prelazi više 12.815 kilometara, odnosno 35 kilometara dnevno.
Poredili su Renoove modele – električni “ZOE” i “Clio” u benzinskoj i dizel varijanti. “ZOE” je naravno u startu skuplji. Kad se oduzme podsticaj od 10.800 eura, cijena iznosi 23.190 eura za snažniji model sa baterijom od 40 kW. S druge strane, “Clio” 1.5 dCi od 90 KS u opremi Intense košta 16.900 eura, dok za benzinsku verziju sa 0.9 Tce Energy motorom u istom paketu opreme treba izdvojiti 15.090 eura.
Dakle, elektromobil je skuplji od dizelaša 6.270 eura, a od benzinca čak 8.090 eura. Ova razlika u cijeni će mnoge odbiti, ali ona samo inicijalna, jer brojke idu na ruku automobilu na struju već kad se pogledaju troškovi održavanja u prve četiri godine.
Vlasnik “ZOE” platiće redovno održavanje samo 462 eura, vozač benzinskog “Clia” 1.278 eura, dok će na dizelaš otići 1.481 euro. Razlog za ovoliku razliku leži u činjenici da kod električnog auta ne treba mijenjati motorno ulje (na svakih 20.000 km), a brigu ne treba voditi ni o turbopunjačima, brizgaljkama, zupčastim i klinastim kaiševima, alternatorima, hladnjacima, izduvnom sistemu…
Svega toga u električnom autu jednostavno nema. Uglavnom, kada se u računicu uključi redovno održavanje, razlika se smanjuje – “ZOE” je tad od dizelskog “Clia” skuplji 5.250 eura, a od benzinskog 7.276 eura. Prava razlika u troškovima korišćenja stvara se tek kad se uračuna i trošak energije potrebne za vožnju. Ako se umjesto besplatne struje na javnim punjačima koristi ona iz kućne mreže – za 100 pređenih kilometara, “ZOE” će potrošiti 2 eura. “CLIO” dCi za 100 kilometara treba napuniti gorivom vrijednosti 5,9 eura, a benzinca – 8,5 eura.
Nakon ovih podataka, početno ulaganje u “ZOE” će se vratiti nakon 113.683 kilometara za benzinski model, odnosno nakon 137.886 kilometara za dizelaša. Ako bi vlasnik “ZOE” isključivo punio svoj auto besplatnom, državnom strujom na javnim punjačima, onda bi se ovaj elektro-model isplatio već nakon 85.728 kilometara za benzinca, odnosno 89.040 kilometara kada je dizelaš u pitanju. Sve nakon toga je čista ćar…
U periodu od osam godina (ili 160.000 pređenih kilometara), koliko iznosi garancija na bateriju, “ZOE” će se isplatiti ako je dnevno vozite 38 (poređenje s benzincem), odnosno 36 kilometara u poređenju s dizelašem. Ovo važi ako koristite javne punjače.
U slučaju da plaćate punjenje iz svog džepa, električni Reno treba dnevno voziti 48, odnosno 46 kilometara.
Reno ZOE
Sa dužinom od nešto više od četiri metra, “ZOE” pripada, kao i “Clio” B segmentu tržišta, odnosno gradskim modelima. Elektromotor razvija 108 konjskih snaga. Do “stotke” ovom modelu treba 11,4 sekunde, a maksimalna brzina iznosi 135 km/h. Jednim punjenjem može preći najviše 300 kilometara.
Dodaj komentar
