1.72Kpregleda
Japanski dijamant kod nas promovisan preko ZOI 1984. i Univerzijade 1987.
Dva su velika sportska događaja predstavila Mitsubishi kupcima iz raznih djelova nekadašnje države. Dotad u našim krajevima posve nepoznata japanska marka 1984. se izborila za položaj službenog automobila Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, doniravši veću količinu vozila organizatoru, a isto su ponovili tri godine kasnije na zagrebačkoj Univerzijadi.
Od imena koje smo znali samo preko skupih i rijetkih kataloga svjetskih automobila i, svakako, slavnih aviona Zero iz II svjetskog rata u samo tri godine postali su familijarno i dobro poznato ime, a izdržljivost tih službenih primjeraka (bijeli Lanceri s neobičnim, kosim dizajnom zadnjih svjetala dugo su taksirali po Zagrebu) dovela ih je na dobar glas. Isprva predmet viceva – u Sarajevu je još i danas posve uvriježeno da se ime ove marke pogrešno i pomalo nepristojno izgovara kao ‘micubuši’ – u zlatnim vremenima slobodnog uvoza početkom 1990-ih bili su jedna od omiljenih marki.
Istorija kompanije, koja je svojevremeno bila najveći japanski zaibatsu (naziv za ondašnje korporacije, dobro poznat svima koji su čitali sjajnog Williama Gibsona), počinje 1870., a prvi su automobil proizveli 1917. Između 1917. i 1921. kompanija je u brodogradilištu u Kobeu proizvela 22 primjerka svog prvog automobila. Model A pokretan je 2.8-litarskim rednim 4-cilindrašem od 35 KS, a mogao je postići gotovo 100 km/h. Ručna izrada u zemlji bez razvijene autoindustrije činila ga je preskupim, cijenom posve nekonkurentnim američkim i evropskim uvoznim konkurentima.
Uzor je, i to vrlo doslovan, bio Fiat Tipo 3, prestižni talijanski model rađen od 1910. do 1921., znan i kao 20/30 HP. Niti jedan original nije preživio, u fabričkom se muzeju nalazi osrednja replika iz 1972. Ubrzo su se preorijentisali na teretna vozila linije Fuso, danas zasebne marke, te vojna vozila. PX33 (1937.) bio je prvi japanski automobil s pogonom na sva 4, kotača, rađen mahom za vojsku, no ni on nije odmah povukao za sobom nastavak ozbiljnije proizvodnje.
Decenijama su proizvodili licenciranu verziju originalnog Jeepa, a sklapali su i američke Henry J automobile. Tek 1960. samostalno razvijenim modelom 500 ponovo otvaraju poglavlje produkcije automobila, koje će se pokazati toliko uspješnim da je Mitsubishi Motors 1970. izdvojen u zasebnu kompaniju. Vrlo su se brzo počeli širiti u više kategorije vozila. Luksuzni Debonair predstavljen je 1964. kao vozilo za japanske državne institucije i direktore poduzeća, a prva se generacija nastavila raditi čak do 1986.
Ekspanziju u SAD počinju 1971. saradnjom s Chryslerom, prvim od mnogo slučajeva kada će se njihovi modeli prodavati pod drugim oznakam – ta je američka korporacija inicijalno čak i otkupila 15% vlasništva u Mitsubishiju, što će kasnije čak i povećati, no na kraju se riješiti vlasničkog udjela. U Velikoj Britaniji su u prvih nekoliko godina nakon dolaska na tržište čak bili brendirani kao Colt.
Tokom 1980-ih počinju redovno proizvoditi više od milion automobila godišnje, dostižu treće mjesto na domaćem tržištu, dominiraju u Jugoistočnoj Aziji i u potpunosti se etabliraju u Evropi. Nakon što su širom svijeta ponudili modele klasičnih koncepcija, poput dugovječnih serija Colt, Lancer i Galant, u dekadi slave oduševljavaju brzim prepoznavanjem novih automobilskih trendova. Terenska vozila i monovolumeni osiguravaju im snažnu prisutnost u tim novim tržišnim nišama, što će im pomoći u preživljavanju u razdoblju koje je uslijedilo. 1982. stiže Pajero, koji do danas ostaje jedan od vodećih svjetskih terenaca, uz pomak u luksuznu klasu.
Slabija prodaja na lukrativnom tržištu SAD, gdje su se predugo držali prodaje pod brendovima korporacije Chrysler umjesto razvoja vlastitog brenda i velike krize azijske ekonomije 1990-ih dovode ih u ozbiljne nevolje, iz kojih pokušavaju isplivati partnerstvima s Volvom (danas propali projekt proizvodnje u Holandiji pod nazivom NedCar), Hyundaiem, grupacijom PSA (njihovi SUV modeli Outlander i ASX su uz sitnije izmjene na evropskom tržištu prodavani ili se još prodaju i pod oznakama Peugeot i Citroën) i drugim kompanijama.
Uspješni SUV Outlander predstavljen je 2001., isprva ponegdje prodavan i kao Airtrek, a u tri generacije proizveden je u više od milion ipo primjeraka. Prvi električni model, neobični jajoliki i-MiEV, predstavljen je 2009. Proizvedeno ih je oko 40.000, uz još otprilike 11.000 pod oznakama Peugeota i Citroëna. Jako su pogođeni skandalima sa zataškavanjem sigurnosnih defekata i lažnim podacima o potrošnji goriva, što naposlijetku 2016. omogućuje Nissanu preuzimanje kontrolnog paketa dionica.
Premda su osim Holandije zbog kresanja troškova ugasili i proizvodnju u SAD i Australiji, danas izgledaju dobro pozicionirano za nastavak uspješnog poslovanja. Kasnili su za domaćim konkurentima u uvođenju hibridne tehnologije, no na vrijeme su se okrenuli električnim automobilima, a modelima niže klase kao što su Space Star i, pogotovo, novi Attrage, ponovo su postali atraktivni i istočnoevropskim kupcima plićeg džepa. Još nam samo nedostaje neko novo veliko sportsko takmičenje u regiji, na kojem bi mogli vratiti istorijsku pripadajuću ulogu službenih vozila…
3 romba ili 3 dijamanta nalaze se na logu korporacije, nastalom spajanjem simbola porodica Iwasaki i Yamanouchi, kestena i 3 hrastova lista. Marka je ostavila značajan trag i na sportskom planu. 1960-ih su se okušali na trkama i postigli ponešto uspjeha u Japanu, no već od sljedeće decenije u potpunosti se posvećuju relijima, na kojima su postigli fantastične uspjehe i koji su do danas ostali najznačajnija sportska aktivnost kompanije.
Prva od 34 WRC pobjede stigla je na Safariju 1974., a razdoblje dominacije (4 vozačka i jedan konstruktorski naslov) donio je Tommi Mäkinen od 1996. do 1999. Još su impozantniji bili na reliju Dakar, ostvarivši rekordnih 12 pobjeda, uključujući i sedam uzastopnih između 2001. i 2007. Lancer Evo je u WRC-u vladao i jeftinijom grupom N, osvojio je čak sedam uzastopnih titula između 1995. I 2001.
To nas dovodi do kolekcionarski najzanimljivijeg modela u povijesti kompanije, ali i do njegovog velikog rivala iz palete marke Subaru. Beatlesi ili Rolling Stonesi, Batman ili Superman, Messi ili Ronaldo? Rivalstvo dva megauspješna japanska sportska automobila u najmanju je ruku jednako snažno, jedno od najvećih u svijetu automobilizma. Prvi Lancer Evolution pojavio se 1992., iste godine kada i Subaru Impreza WRX (STI verzija 1994.), a do gašenja proizvodnje 2016. postojalo je ukupno deset generacija.
proizvoOd 247 do čak 411 KS razvijale su razne serijske verzije, no motori su veoma pogodni za tuning te u praksi mnogi primjerci raspolažu s osjetno jačom konjažom. Svaki Lancer Evolution, ma o kojoj generaciji bila riječ, već je danas neprikosnoveni klasik.
Autoportal.hr
Dodaj komentar
