6.15Kpregleda
Laserska svjetla su manja, svjetle bolje, troše manje struje i duže traju! Zvuči savršeno! O čemu se zapravo radi?
Thomas Edison konstruisao je prvu sijalicu sa užarenom niti još 1879. godine i to je do danas ostao najmasovniji izvor vještačkog svjetla. Naravno, sijalice su se vremenom usavršavale i davale sve više svjetla sa manje utrošene energije, međutim takva tehnologija ima svoje limite pa su se prije nešto više od 20 godina u automobile (za glavna svjetla) počele ugrađivati xenon svjetla koja su davala dvostruko više svjetla (između 2.800 i 3.500 lumena) koje je k tome bilo i kvalitetnije, odnosno bliže dnevnom svjetlu. Uporedo s xenon svjetlima, krajem 80-ih se pojavila i LED tehnologija i to najprije za zadnja svjetla, a 2004. godine su prvi put upotrebljena i kao glavna svjetla.
Ipak, danas na tržištu najveći dio automobila ima halogena svjetla dok samo automobili visoke klase imaju xenon (ili LED) u seriji, pa se za kvalitetnija svjetla još uvek mora prilično doplatiti. I dok je najveći dio vozača na tehnologiji 19. veka, najavljuje se ugradnja laserskih svjetala koja predstavljaju dodatni tehnološki korak naprijed u odnosu na LED svjetla iako se u osnovi radi o sličnim tehnologijama.
Dalje i svjetlije
Poređenje snopa: LED kratka svjetla (lijevo), LED duga svjetla (sredina), laserska svjetla (desno)
Ipak nemojte očekivati da će vaš sledeći automobil imati laserska svjetla! Ono što možemo očekivati jest sve masovnija upotreba LED svjetala koja će s tržišta postupno izgurati xenon svjetla i klasične sijalice i to prije svega, jer se radi o svjetlima koja, iako znatno skuplja, efikasnije osvjetljavaju put, troše manje energije, traju duže od automobila i zahtijevaju jako malo prostora. Posljednjih godina razvijena su i još spektakularnija tzv. OLED svjetla koja omogućuju stvaranje različitih svjetlosnih efekata na automobilima i sl. Ali uporedo s tim svedoci smo i uvođenju lasera u osvjetljenje automobila i to najpre kod premium modela, a s godinama kako cijena bude padala i vjerovatno i šire.
Riječ laser nastala je od prvih slova izraza „Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation“ što bi se moglo prevesti kao svjetlo nastalo stimulisanom emisijom zračenja. Dovođenjem energije elektroni u atomima pojedinih poluprovodnika se podižu na viši energetski nivo pri čemu otpuštaju fotone i vraćaju se na niži energetski nivo i tako u krug. Rezultat je usmjeren zrak ili zraci kakve ste mogli vidjeti kod laserskih pokazivača, čitača bar kodova i sl. U čemu je prednost lasera u odnosu na LED? Prije svega manji utrošak energije što u praksi izgleda ovako: par halogenih prednjih svjetala „vuče“ oko 120 W struje, LED-ice oko 40 W, a laser manje od 30 W. Ili drugim riječima LED svjetla s jednim watom energije proizvedu 100 lumena svjetla dok sa istom energijom iz lasera dobijete 170 lumena. Takođe, laserska svjetla imaju puno jači izvor svjetla za istu površinu u poređenju sa LED-om pa tako kratka svjetla novog BMW-a i8 (koji serijski ima LED, opciono laserska glavna svjetla) u LED verziji imaju 50 candela po kvadratnom milimetru dok laserska svjetla na istom modelu imaju 580 candela po mm2. Laserska svjetla imaju i puno dalji domet, pa tako halogeni snop „dobaci“ do najviše 125 metara, LED do 300 metara, a laser do 700 metara. Doduše Audi tvrdi da njihova matrix LED svetla na trkačkom R18 osvetle i kilometar staze ispred bolida.
Minijaturne dimenzije
Laserski snop se propušta kroz sloj fosfora kako bi se dobilo bijelo svjetlo i kroz sistem ogledala da bi se dobio raspršeni snop
Iako je LED dioda (odnosno izvor LED svjetla) vrlo mala, oko 1 mm, dimenzije laserske diode su čak 100 puta manje, odnosno oko 10 μm, iako u BMW-u ističu da ne misle radikalno smanjivati veličinu farova (iako bi mogli) jer su ono bitni za izgled automobila, ali će ova činjenica smanjiti dubinu svjetlosnog sklopa te znatno olakšati posao inženjerima. Lasersko svjetlo je monohromatsko, odnosno ima samo jednu talasnu dužinu pa može imati samo jednu boju. BMW koristi plavi laser čije se zrake propuštaju kroz sloj fosfora koji blokira određene fotone pri čemu oni stimulišu opuštanje fotona sa žutim svjetlom što u kombinaciji s plavim daje belo svjetlo. Ovo je nužno jer zakon propisuje da vozila za osvetljenje moraju koristiti bijelo svetlo. Spomen laserskih zraka odmah priziva i pitanje potencijalne opasnosti za oči ljudi koji bi se mogli naći izloženi ovom svjetlu. U BMW-u ističu kako nema opasnosti za ljude jer se laserski zraci (koji su inače vrlo usmjereni) kroz nekoliko ogledala raspršuju u bezopasan konačan snop koji je još uvijek vrlo usmeren, ali puno manje nego izvorni zraci. Ipak zbog različitih sigurnosnih propisa duga svjetla na Bmw i8 moći će se aktivirati samo pri brzinama iznad 40 km/h kako bi se onemogućilo da neko gleda u snažni i statični izvor laserskog svjetla.
Poređenje laser i LED tehnologije
1. laserska svjetla imaju i do 100 puta jači intenzitet osvjetljenja
2. dimenzija laserskih dioda je oko 10 μm što je oko 100 puta manje nego dimenzije LED dioda koje mjere oko jednog mm
3. laserska svjetla troše manje struje, jer s jednim wattom energije generišu 170 lumena svetla, a LED oko 100 lumena
4. laserski snop je još usmjereniji od LED snopa što olakšava verzije adaptivnih svetala koja osvetljavaju put bez da smetaju drugim vozačima
5. laserka svjetla imaju vijek trajanja od 30.000 sati što je duže od (takođe jako trajnih) LED dioda
6. domet snopa laserskog svjetla je u prosjeku dvostruko duži od snopa LED svjetala
pmlautomobili.com
Dodaj komentar
