1.55Kpregleda
Kad smo već pomislili da se nakon milionskih opoziva Toyote, zbog zaglavljivanja papučice gasa, i povlačenja gotovo devetsto hiljada Hondi, zbog problema sa vazdušnim jastucima i rizika zapaljenja, stanje smirilo, na red je došao i Nissan.
Kompanija neokaljane reputacije povlači u servise 539.886 automobila, zbog problema s kočnicama! Ko je sledeći i koliko su sigurni automobili koje vozimo? Jer, ako se to događa s japanskim markama, koje su godinama bile uzor zbog malog broja kvarova, što je s ostalim automobilima? Je su li vremena solidnih automobila prošlost i je li sve otišlo dođavola, zbog borbe za profit, prestiž, a sada i za golo preživljavanje na tržištu?
Koliko su uopšte sigurni automobili koje vozimo? Odmah da zaključimo: razloga za paniku i brigu nema. Posebno ako automobile redovno održavamo. Sve ono što je izvan konteksta, odnosno programa redovitog održavanja automobilske kompanije rješavaju preventivno, kroz programe povlačenja vozila u servise. Mnogi ne znaju da je u protekle dvije decenije opozvano više od pedeset miliona novih automobila, i to je pokazatelj da automobilska industrija sistemski i temeljno rješava probleme koji se javljaju.
Sve naprednija i komplikovanija tehnologija u automobilu ima svoju tamniju stranu: sve su češći opozivi u čemu prednjače ugledne kompanije, koje najviše uvode nove tehnologije
Premda se ta praksa uvela pod pritiskom javnosti, a prvenstveno medija, te zbog straha od mogućih odšteta (posebno u SAD-u) to je za vlasnike automobila korisno. Naime, tako mogu biti sigurni da su automobili potpuno ispravni i do kraja ispitani.
Japanska vozila koja su sada na tapetu ni približno nisu najproblematičnija, ni kad su opozivi u pitanju, ni kvalitet i pouzdanost. A zasigurno nije slučajno što su sve afere krenule iz SAD-a i da su napadnute japanske marke, koje su do nogu porazile američke, na njihovom terenu. Nije slučajno što se medijska mašinerija najsurovije obrušila na Toyotu, koja je krajem 2006. s trona skinula General Motors, nakon šest decenija dominacije, te postala vodeća kompanija po broju proizvedenih automobila. Nije čudno ni što je (zasad) pošteđena Mazda, premda je ta kompanija najmanje disperzirala proizvodnju izvan Japana i najbolje kontroliše kvalitet. Suvlasnik Mazde je američki Ford. U protekle dvije decenije opozvano je više od 50 miliona automobila. Praksa opoziva počela je u SAD-u, nakon katastrofalnih problema s Chevrolet Corvairom 60-ih i Ford Pinta, a uvjerljivo najviše opoziva odnosi se na američke kompanije. No, mnogi i dalje misle da su automobili nekad bili pouzdaniji nego danas, a situacija je potpuno drukčija.
Zbog problema s greškama u najranijoj fazi proizvodnje mudriji kupci izbjegavaju potpuno nove modele te ih kupuju u drugoj tržišnoj godini, kad prebole ‘dječje bolesti’.
Dugotrajni testovi u specijalizovanim su se 60-ih radili na 30.000 km, 70-ih na 50.000 km, a od 80-ih na 100.000, a ponekad i duže. I dok je prije svakom trećem autu u prosjeku potpuno otkazao motor prije kraja testa, danas je to, na znatno dužoj etapi rijetkost, a nerijetko auto dugotrajno maltretiranje prođe uz izmjenu osnovnih stvari.
Stvar je u činjenici da su danas automobili deseterostruko složeniji (doslovno nego prije 30 godina. Tada nisu mogli otkazati senzori, kakve novi automobili imaju u velikom broju, niti vazdušni jastuci, električni podizači stakala, upravljačka elektronika, common-rail, brizgalice visokog pritiska, turbopunjač, ABS, ESP… Toga svega u starim automobilima nije bilo, a čega nema, ne može se ni pokvariti.
Prošla su vremena kad se automobil mogao servisirati i popraviti s kutijom alata. Danas su automobili nabijeni elektronikom i najsavremenijom tehnologijom, te vozač praktično jedino može sam promijeniti ulje. Čak i to postaje sve teže, jer za izmjenu filtera ulja (koji se mijenja u kompletu) često trebaju posebne naprave. Četveroventilska tehnologija postala je standard, multipoint ubrizgavanje takođe. Direktno ubrizgavanje i turbinsko prednabijanje potpuno su prevladali dizelskim motorima, koji se krase oznakama TDI, HDI, CDI, TDCI, D-4D, M-Jet… Do prije dvadeset godina dizelaši su radili praktično bez struje, a danas su nabijeni elektroničkim čipovima.
Savremeni automobili imaju neuporedivo više potencijalnih mjesta kvara i zbog toga je logično da ima sve više opoziva automobila u prvim godinama proizvodnje.
Benzinci slijede isti trend, što najbolje potvrđuje Volkswagen/Audijev benzinski motor s direktnim ubrizgavanjem TFSI. Elektronika se sve više uključuje i u aktivne sisteme podvozja (odnedavno u skuplje verzije Opel Astre), a bez elektroničkih čipova ne može se zamisliti rad automatskih mjenjača nove generacije.
Automobili su postali prepuni osjetljivih sklopova, broj vitalnih dijelova se utrostručio, a svi oni potencijalno su mjesto kvara. Dalo bi se zaključiti da elektronika više igra ulogu u kvarovima od mehanike, no situacija je drukčija – 60 posto problema odnosi se na mehaniku, a 40 posto na elektroniku. Istraživanja i statistike su pokazale da opozivi ne smanjuju interes za određenu marku iako to potencijalni kupci, razumljivo, ne vole. Mnogi to tumače korektno, čitajući između redova što time kompanije žele poručiti.
Opozivi su igra otvorenih karata, jer kompanije otvoreno priznaju svoju grešku i potpuno je nadoknađuju. Kompanije koje se oslanjaju na višestruko provjerenu, jednostavniju tehnologiju imaju znatno manje ili nemaju uopšte opoziva. No to ne znači da su njihovi automobili uspješniji na tržištu. Naprotiv, takva je koncepcija za mnoge kao jelo bez soli… Ukratko, ko radi, taj i griješi.
U razvoju novih tehnologija nikad se ne može sve do kraja ispitati, jer bi cijena razvoja dosegla astronomske iznose, a i reakcije na zahtjeve tržišta ne bi mogle biti brze i dovoljno djelotvorne. Zadnji dio razvoja uvijek uključuje iskustva na tržištu, i moguće naknadne intervencije.
Američki pisac je 1965. izdao knjigu ‘Unsafe at Any Speed, koju je posvetio Chevroletu Corvairu, automobilu koji je kombinovao veličinu američke limuzine i pogonsku koncepciju Volkswagen Bube.
DESET NAJVEĆIH OPOZIVA
1. Ford: od 1999. do 2009. povučeno je 16 miliona vozila zbog greške na prekidaču za isključivanje tempomata koje može dovesti do požara u automobilu. U ukupno 1102 nesreće poginulo je 17 osoba.
2. Ford: zbog greške na prekidaču paljenja nastajao je kratki spoj te je 1996. zabilježeno blizu trista požara u kojima je poginulo 11 osoba. Opozvano je 8,7 miliona vozila.
3. GM: u 63 nesreće povrijeđeno je 18 osoba, zbog nekontrolisanih ubrzanja uzrokovano problemom sa nosačima motora. Opozvano je 1971. 6,7 miliona vozila.
4. GM: neispravan nosač zadnjeg oslanjanja dovodio je do gubljenja kontrole nad vozilom te je 1981. opozvano 6,4 miliona vozila. U 27 nesreća povrijeđene su 22 osobe.
5. Toyota: zbog problema sa zaglavljivanjem papučice gasa zabilježeno je 815 nesreća i 19 poginulih. Tokom 2009. i 2010. opozvano je 5,7 miliona vozila.
6. Ford: zbog neispravnih spojeva dovoda goriva nastalo je više od 200 požara s osam povrijeđenih. Tijekom 1987. povučeno je 4,3 miliona vozila.
7. Ford: zbog neispravnog sigurnosnog pojasa, koji se u vožnji mogao odvezati u 1972. povučeno je 4,1 miliona vozila. Nije bilo stradalih osoba.
8. GM: uviše od sto slučajeva otpadanja zadnje stranice pickupa povrijeđene su 134 osobe te je u 2004. povučeno 4,4 miliona vozila.
9. Honda: u osam nesreća zabilježeno je zaglavljivanje sigurnosnog pojasa te je 1995. povučeno 3,7 miliona vozila.
10. Volkswagen: blokiranje upravljačkog mehanizma izazvalo je 23 nesreće sa 12 povrijeđenih. U drugoj polovini 1973. opozvano je 3,7 miliona vozila.
Chevrolet Corvair, jedini visokoserijski GM-ov automobil s motorom pozadi pokazao se tragično nesiguran. Corvair je bio opasno nestabilan te je zabilježeno više od sto tragičnih nesreća.
Još veći je skandal nastao s Ford Pintom iz 70-ih. Zbog loše konstrukcije i smještaja dolazilo je do zapaljenja rezervoara goriva, kod naleta vozila od pozadi. Nakon desetak poginulih i tri velika sudska procesa u kojima je isplaćeno više od milion (tadašnjih) dolara, što je realno najveća isplaćena odšteta u istoriji, u servise je povučeno pet miliona vozila.
autoportal.hr
Dodaj komentar
