Kako se rodio Aston Martin – talenat, strast i entuzijazam
Šta ćete uraditi ako imate ogroman talenat za moto sport, veliku strast prema automobilima i entuzijazam koji vrlo lako možete pretvoriti u toliku energiju od koje može živjeti cio grad? Naravno, započećete proizvodnju sopstvenog modela automobila i krenuti u formiranje prodajnih timova.
Upravo tako se, u garaži Lionela Martina i Roberta Bamforda, rodio brend Aston Martin. Aston Martin je osnovan daleke 1913. godine, ubrzo nakon što je Bamford odnio pobjedu na čuvenoj trci Aston Hill.
Dvije godine nakon toga, dvojac Bamford-Martin je napravio i svoj prvi automobil sa četvorocilindričnim Isotta-Fraschinni motorom.
Međutim, svi njihovi planovi o nastavku proizvodnje pali su u vodu zbog početka I svjetskog rata, jer su se sve fabrike, silom prilika, preorjentisale na proizvodnju za vojne potrebe.
Ali, Aston Martin nije izgubio svoj duh, pa su, po završetku rata, Martin, Bamford i grupa istomišljenika nastavili rad na njegovom razvoju. Nedugo zatim, već 1920. godine, Bamford napušta ekipu.
Na sreću, u tom momentu jedan bogati investitor je uvidio veliki potencijal brenda, pa je uložio značajna sredstva u dalji razvoj fime.
Investicije Luisa Zborovskog rezultirale su izvanrednim tehnološkim rješenjima, a kao šlag na tortu došli su i prvi uspjesi.
Punio novinske naslovnice
Već 1922. godine, sa proizvodnih traka Aston Martina izašao je prvi automobil koji je bio konkurentan na Grand Priju Francuske. Pored odličnog prijema zbog dizajna, Aston Martin je oborio rekord u brzini i ubrzo popunio većinu novinskih naslovnica.
Talas slave koji je Aston Martin uzdigao do neslućenih visina udario je 1924. godine kompaniju svom snagom o zid stečaja. Samo zahvaljujući investicijama lejdi Čarnvud kompanija je uspjela da se, kako-tako, održi na površini. Međutim, njen sin Džon Benson, kojeg je imenovala za direktora kompanije, nije ispunio očekivanja, pa je kompanija 1925. godine doživela totalni bankrot.
Vrata firme su zakatančena 1926. godine, a Lionel Martin je “odšetao u cipelama“ svog prvog ortaka Roberta Bamforda.
Treća sreća
Ubrzo nakon njegovog odlaska, kompanija je počela sa radom po treći put, prije svega zahvaljujući novim investitorima – Bilu Renviku i Augustu Berteliju, koji su bili iskljućivi krivci za dizajn i razvoj modela koji će, nešto kasnije, ući u proizvodnju.
Do 1937. godine Berteli je razvio nekoliko vozila među kojima su najpoznatiji bili Le Mans, Mk II и Ulster. Iako je kompanija poslovala izvanredno, ubrzo se našla u novim finansijskim problemima, a razlog je bio prestanak finansiranja od strane L. Prudeaux Brunea.
Dejvid Braun je 1947. godine razvio prvi kupe, a Aston Martin je ušao u novu fazu proizvodnje. Prvi model serije DB je izašao sa proizvodnih traka početkom 60-ih, a zatim, u narednih 7 godina do početka 70-ih, i modeli DB3 i DBS V8.
Uprkos činjenici da je Aston Martin uvijek bio okupan sjajem slave i uspeha, činjenica je da se ne samo jednom nosio sa finansijskim problemima i da je u toku 80-ih promijenio još dva vlasnika, dok ga početkom 90-ih nije kupio Ford.
Bez obzira na dinamičan razvoj kompanije, Ford je bio prinuđen da je proda 2007. godine. Novi vlasnik je za 848 miliona dolara postao Dejvid Ričardson, a Aston Martin je ušao u novu eru.
Od tog momenta kompanija je u stalnom povećanju obima proizvodnje i prodaje i otvaranju novih filijala u Evropi.
rs.n1.info.com