1.21Kpregleda
Automobili napreduju iz dana u dan. Mijenjaju se tehnologije, dizajn ali i motorizacija. Sve to prije svega doprinosi dvijema stavkama: sigurnosti i efikasnosti. Proizvođači svojim kupcima žele ponuditi što sigurniji i efikasniji automobil, pa u skladu s time modeli imaju sve više novih sistema. Spomenimo neke od izuma i tehnologija koje su promijenile automobilsku industriju.
1. Sigurnosni pojas
“Pojas glavu čuva”, dobro je poznata izreka koja itekako ima uporište u stvarnom životu. Današnji automobili zvučnim će vas signalima (često i vrlo neugodnim) upozoriti da zavežete pojas. Ipak, na počecima automobilske industrije to nije bio slučaj. Pojasevi su u automobile stigli iz aviona, a prvi automobil opremljen s pojasevima kakve danas poznajemo bio je Volvo P220 Amazon iz 1958. godine.
2. Vazdušni jastuci
Iako danas predstavljaju standardnu opremu, automobili prije 1981. godine nisu imali taj “luksuz“. Prvi moderni vazdušni jastuci ugrađeni su u Mercedesovu S-klasu upravo 1981. godine. Nakon toga kreće razvoj i poboljšavanje, pa je tako Volvo 850 1994. godine ponudio bočne vazdušne jastuke jastuke, a dvije godine kasnije stižu i vazdušni jastuci za koljena. Volvo je 2011. godine nastavio sa inovacijama, pa je tako V40 došao sa vazdušnim jastucima za pješake. U slučaju nesreće vazdušni jastuk se aktivira na poklopcu motora kako bi ublažio udarac…
3. ESP
Od novembra 2011. godine svi automobili koji dolaze na tržište moraju imati ugrađen elektronski sistem stabilnosti. Riječ je o sistemu koji je, nakon pojasa, spasio najviše života. Na ideju o ESP-u došao je Mercedesov inženjer Fran Werner Mohn koji je izgubio kontrolu nad svojom E-klasom na putu prema testnoj stazi u Švedskoj. Mercedes je 1992. godine zajedno s Boschom započeo s razvojem, a prvi automobil s ESP-om bio je S Coupe koji je na tržište stigao 1995. godine. Velik broj automobila kod nas vjerovatno nema ESP koji je postao obavezan od već spomenute 2011. godine.
4. Klima
“Zaboravite na vrućinu u jedinom automobilu s klimom na svijetu”, glasio je slogan za Packard 120 1939. godine. Ipak, u to vrijeme automobil je imao dva problema: sistem je zauzeo cijeli prtljažnik, a uz to je bilo moguće samo uključiti ili isključiti sistem, a ne i regulisati intenzitet…Danas na svu sreću gotovo svi automobili dolaze s klimom koja predstavlja spas za vrijeme ljetnih mjeseci..
5. Motorizacija (benzinci, dizelaši i hibridi)
Iako je njemački inženjer Rudolf Diesel izumio dizelski motor 1883. godine, prvi put je u serijskom automobilu zaživio 1936. godine kada ga je ponudio Mercedes u modelu 260 D. Glavna prednost bila je niska potrošnja i mogućnost vožnje 400 kilometara s jednim punjenjem. Otad su dizelski motori dosta napredovali, ali posljednjih nekoliko godina (nakon Dieselgatea) našli su se na meti zelenih “udruga” te ih žele izbaciti iz gradova. Naravno, to shvaćaju i proizvođači, pa sve više njih umjesto dizelaša nudi hibride koji očito predstavljaju budućnost transporta. Hibridi kombinuju benzinske i elektro motore te će vjerovatno predstavljati alternativu dizelašima koji se polako gase. Nakon hibrida vjerojatno nas čeka era električnih automobila koji trenutno najviše problema imaju s dosegom…
6. Pogon na sve točkove
Prvi automobil s pogonom na sve točkove bio je Jensen FF iz 1966. godine. Automobil je 37 posto momenta prenosio na prednje točkove, dok se 63 posto prenosilo na zadnju osovinu.
Pogon na sve točkove bio je prava revolucija u svjetskom reli prvenstvu. Osamdesetih godina Hannu Mikkola je vozeći Audi Quattro bio najbrži na reliju u Portugalu, i to s čak 29-minutnim vodstvom u odnosu na drugoplasiranog. Ipak, budući da automobil nije bio homologiran, rezultat nije priznat. Danas su SUV modeli najprodavaniji na tržištu, a većina njih nudi opcijski pogona na sve točkove. Zanimljivo je kako su sportski automobili odlučili umjesto zadnjeg pogona ponuditi pogon na sve točkove budući da su motori sve snažniji. Tako novi M5 umjesto zadnjeg pogona u novoj generaciji ima pogon na sve točkove, ali za zaljubljenike zadnjeg pogona ipak se nudi opcija prjenosa snage na zadnje točkove (tzv. Drift mode).
7. Sistem automatskog kočenja i prepoznavanja pješaka
Novi automobili na popisu dodatne opreme nude i ovaj inovativni sistem koji će spriječiti veliki broj potencijalnih saobračajnih nesreća. Uz lasere, kamere i radare automobili sami detektuju prepreke i po potrebi koče, što može biti prilično korisno.
8. Adaptivni tempomat
Još jedna nova tehnologija koja uvelike olakšava vožnju je adaptivni tempomat. Funkcioniše tako da automobil samostalno održava brzinu te po potrebi koči i ubrzava. Želite li pratiti automobil ispred sebe, samo uključite ovaj sistem koji će sam odrađivati većinu posla. Ipak, u svakom trenutku treba imati ruke na volanu i pratiti događanja u saobraćaju.
9. (Polu)autonomna vožnja
Sistem poluautonomne vožnje predstavlja budućnost, a danas ga nude većinom premium proizvođači. Audi, BMW, Mercedes, Tesla i Volvo već nude spomenuti sistem u svojoj opremi, a trenutno najnapredniji je onaj u Audiju A8. Naime, A8 je prvi serijski automobil u svijetu s trećim nivoom autonomne vožnje (Tesla Model S je nivo 2). To znači da je vozaču dopušteno maknuti ruke s upravljača, ali u svakom trenutku mora biti spreman ponovo preuzeti kontrolu ili će se automobil automatski zaustaviti uz cestu. Autopilot, međutim, radi isključivo na autocestama i brzinama do 60 km/h, zbog čega ga u Audiju zasad nazivaju Traffic Jam Pilot, a uz doplatu će se nuditi čim za to bude postojala pravna regulativa (2018. u Njemačkoj, kasnije u ostatku EU). Jedno je sigurno, ovakvi sistemi uskoro će se nuditi na sve većem broju automobila.
10. Zakretanje svih točkova
Prvi put ga je predstavio Mercedes i to na vojnom vozilu VL 170 iz 30-ih godina. Zakretanje zadnjih točkova a sada je opet u modi. Sistemima različite nazive (u Audiju 4WS, u Renaultu 4Control…) ali funkcioniše na istom principu: pri nižim brzinama zadnji se točkovi zakreću u suprotnom smjeru od prednjih što omogućava lakše manevrisanje u prometu i na parkingu. S druge strane, pri većim brzinama zadnji točkovi se zakreću u istom smjeru kao i prednji što omogućava brže prolaske kroz krivine.
jutarnji.hr/autoklub
PRATITE NAS NA FACEBOOKU
Dodaj komentar
