2.41Kpregleda
Priče o obilježjima automobilskih firmii mogle bi ispuniti čitavu knjigu. Znakovi proizvođača automobila vrlo su prepoznatljivi i, premda nemaju sve uspješne firme jasno definisane logotipove, mnogi od njih među najpoznatijim su korporativnim simbolima na svijetu. To nije nužno povezano sa stvarnom tržišnom pozicijom neke firme, pa je recimo Mitsubishijev logo prepoznatljiviji od Toyotinog, a Alfa Romeov od Fiatovog. Neke firme neprestano nešto eksperimentišu i razmjerno često mijenjaju logotip, druge ga se pak drže od samih početaka uz minimalne ili čak nikakve izmjene. Neki znakovi simboliziraju određene kvalitete brendova, drugi su neočekivani, gotovo ironični: možete li zamisliti da je postojao proizvođač sportskih automobila, britanski Gordon-Keeble, koji je za simbol odabrao kornjaču, životinju poznatu po sporosti? U nastavku pronađite priče o amblemima koje smo odabrali za vas.
Propeti konjić povezuje Ferrari i Porsche
Cavallino rampante, propeti konjić, slavni Ferrarijev znak na žutoj podlozi koja simbolizuje grad Modenu, u I. svjetskom ratu se nalazio na avionu italijanskog vazduhoplovnog asa Francesca Baracce, pilota sa čak 34 vazdušne pobjede. Njegova je majka, nakon jedne od pobjeda, mladom Enzu Ferrariju preporučila da bi njegovi automobili mogli nositi taj veoma cijenjeni znak. Velika je to bila čast za Ferrarija, mladića skromnog porijekla, dobiti ne samo dopuštenje, nego i obavezu korištenja znakovlja možda i najpoznatijeg italijanskog ratnog heroja. Zanimljivo je, međutim, kako Ferrari nije jedina firma koja koristi ovu figuru, isto radi i njihov možda najveći prirodni rival među proizvođačima sportskih automobila, Porsche. Ta je firma, osnovana 1947., iste godine kad i Ferrari, s ne manje značajnom istorijom, kao integralni dio svog znaka odabrala propetog konjića iz grba grada Stuttgarta. Heraldičari pretpostavljaju kako je i porijeklo Baraccinog propetog konjića inicijalno bilo povezano upravo s grbom Stuttgarta! Po nikad dokazanoj teoriji, Baracca je navodno znak preuzeo s jednog od aviona koje je srušio, a koji je pripadao nekom stuttgartskom pilotu.
Indijanci u srcu Češke
Za razliku od mnogih drugih amblema, za Škodin se točno zna kada je i kako nastao. Jedino što nito nema pojma ko mu je autor i što zapravo predstavlja. Po završetku I. svjetskog rata koncern Škoda je u potrazi za novim vizualnim identitetom raspisao konkurs, na koji je stiglo oko 300 radova. Za novi simbol koncerna odabrana je krilata strijela unutar kruga, no što to točno predstavlja i ko je predložio to rješenje, danas niko ne zna. Po poznatoj teoriji znak je odabran zato što je nekoliko čelnih ljudi firme bilo u Americi i kao suvenir donijelo indijanske perjanice – no, premda je popularni naziv ovog, nekada plavog, a od 1994. zelenog znaka ‘Crveni Indijanac’, nitko ne zna ima li on uistinu ma kakve veze s američkim domorocima.
Horoskop kao izvor inspiracije
Jedna od razmjerno jednostavnih i ne pretjerano rijetkih načina odabira znaka uključuje horoskopske znakove osnivača firme. Ferruccio Lamborghini je iz tog razloga odabrao amblem bika, a većim dijelom pedesetogodišnje povijesti njegove tvrtke i imena modela nosila su poveznicu s rasnim bikovima i koridom. Carlo Abarth je pak rođen u znaku škorpiona, što je dotičnu beštiju dovelo i na znak njegove firme, danas revitalizirovan na sportskim verzijama Fiata 500.
Vikinški brod simbol je Rovera, ali i Lade
Na prvi pogled zasigurno bismo očekivali da neka od skandinavskih fabrika automobila za svoj simbol odabere vikinški brod. No umjesto onih koje volimo nazivati potomcima Vikinga za znakovlje u obliku Hogarovog radnog mjesta odlučili su se jedna engleska i jedna ruska fabrika. Prvi je bio Rover, koji je još u 19. stoljeću odabrao simbol drakkara iz pomalo čudnog razloga: riječ ‘rover’ na engleskom označava lutalicu, uglavnom onog koji luta morima, a Vikinzi su bili i ostali vjerojatno najpoznatiji narod takvih pomorskih lutalica. Mnogo kasnije, i najveća će ruska fabrika automobila VAZ odabrati vikinšku lađu kao simbol svojih izvoznih automobila. U SSSR-u i još nekim istočnim zemljama ti su automobili prodavani pod brandom Žiguli (pisanom ćirilicom), no za izvozne je potrebe smišljeno jednostavno i efektno ime Lada, koje ni na kojem od važnijih svjetskih jezika nema neke negativne konotacije. To ime, vrlo slično našoj riječi ‘lađa’, u ruskom označava vikinški brod, a Vikinzi su odigrali važnu ulogu u istoriji Rusije.
Špansko-švajcarska firma iz Francuske
U slučaju nekada znamenite Hispano-Suize globalizacija je počela dok još nisu ni znali za tu riječ. Firma, čije ime doslovno označava spoj Španije i Švajcarske, bila je u španskom vlasništvu, s glavnim konstruktorom Švajcarcem, Marcom Birkgitom, ali je produkcija automobila bila koncentrisana u Francuskoj. Stoga je danas posmatramo kao integralni dio najsvjetlije epohe francuskih proizvođača luksuznih i sportskih automobila. Neposredno nakon I. svjetskog rata njihove se automobile opravdano moglo smatrati tehnički najnaprednijima na svijetu, ponajprije zahvaljujući iskustvima koje su Birkgit i njegovi ljudi stekli u razvoju avionskih motora tokom rata. Uprkos proizvodnji u Francuskoj, na znaku firme uvijek su se kočoperile španska i švajcarska zastava.
Neistinit mit o propeleru koji se okreće
Kad je Rapp Motorenwerke 1917. dobio nove ime Bayerische Motoren Werke, kraće BMW, registrovan je novi logo, krug u čijem središtu se nalaze dva plava i dva bijela polja. Te su boje simboli Bavarske, no kako je zabranjena upotreba državnih obilježja u komercijalne svrhe, izokrenut je redoslijed, pa je prvo polje postalo plavo. Kada je 1929. u jednoj reklami logo uspoređen s propelerom aviona koji se okreće, nastao je netačan mit kako BMW-ov znak predstavlja upravo to. Zanimljivo je spomenuti kako je jedan proizvođač automobila ipak imao frontalni prikaz aviona kao svoj znak, no to je bio švedski Saab, slavna firma čija je automobilska proizvodnja propala, a danas proizvodi jedan od najboljih lovaca-bombardera JAS 39 Gripen.
Složna braća Maserati grade
Alfieri Maserati bio je neformalni vođa među šestoricom braće, koja su učestvovala u stvaranju jedne od najglasovitijih italijanskih marki. Zapravo je postojao i sedmi brat, također nazvan Alfieri, no on je preminuo još u vrlo mladoj dobi, pa su roditelji dali njegovo ime sljedećem sinu. Osim Alfierija drugog, i Carlo, Bindo, Ettore i Ernesto bili su uključeni u razvoj italijanske automobilske industrije, kao i kasnije porodične tvrtke, dok se Mario posvetio slikarstvu, ne pokazujući nikakav interes za automobile i mehaniku. Možda mu je stoga bilo dosadno na porodičnim skupovima, no i on je pridonio legendi. Osmislio je i dizajnirao čuveni Maseratijev znak s trozupcem, inspiriran jednim od simbola Bologne, gdje je firma osnovana, Neptunovim kipom s Piazza Maggiore.
Zvijezda sa stare razglednice
Mercedes je početkom 20. stoljeća bio jedan od najuglednijih svjetskih proizvođača automobila, no nedostajao im je prepoznatljiv logotip. Po legendi, sinovi Gottlieba Daimlera, Paul i Adolf, prisjetili su se kako je njihov otac svojedobno poslao majci razglednicu Kölna na kojoj se jasno vidjela Deutzova tvornica, u kojoj je tada radio, iznad nje nacrtao zvijezdu i napisao kako će zvijezda jednog dana obasjati i njegovu vlastitu fabriku. Firma Daimler 1909. u sjećanje na tu razglednicu patentirala dva dizajna Mercedesovog logotipa, trokraku i četverokraku zvijezdu. Za korištenje su odmah odabrali trokraku verziju, koja se od 1910. nalazi na prednjem dijelu vozila, simbolizirajući korištenje Daimlerovih motora na kopnu, vodi i u zraku.
Ne baš posve munjevita munja
Munja je vrlo prikladan simbol za proizvođače automobila i drugih motornih vozila, posebno je bila popularna kod britanskih proizvođača motocikala poput Triumpha i Vincenta, koji su modele nazivali po njoj. Istim je putem krenuo i Opel, koji je 1930. nazvao 1-tonski kamiončić Blitz, što je njemački naziv za munju. Na tom se modelu prvi put pojavio i simbol munje, premda ga se i ne bi baš moglo nazvati osobito munjevitim ili brzim. Nakon II. svjetskog rata popularni se logotip polako počeo seliti i na druge Opelove modele i na kraju je standardizovan.
Kako se kalio švedski čelik
Kad je 1926. osnovana firma Volvo, odabrali su kao svoj logotip jedan od najstarijih simbola zapadne civilizacije, krug sa strelicom uperenom prema gore. U starom je Rimu to bio simbol boga Marsa, a kasnije je počeo označavati muški pol, ali i željezo. Kako je proizvodnja čelika odavno jedna od specijalizacija švedske industrije, simbol je bio jasno prepoznatljiv, a usto je asocirao na čvrstoću i kvalitet, stvari koje će kasnije uistinu nerijetko biti povezivane s ovom švedskom markom.
Dodaj komentar
